Tržište mobilnih telefona – hardver, softver aplikacije, servisi, infrastruktura – je u ekspanziji širom svijeta. Mobilni uređaji povezuju milijarde ljudi, a počeli su da mijenjaju i način na koji ljudi obavljaju kupovinu, plaćaju račune, posluju… Naime, mobilni telefoni utiču na gotovo svaki segment našeg postojanja, a do kraja 2014. godine, procjenjuje se da će broj mobilnih uređaja nadmašiti ukupan broj ljudi na svijetu.

Pametni telefoni su već odavno zamijenili naše retro uređaje, a jedna od njihovih osnovnih funkcija je da nas u svakom trenutku povezuju sa novim medijima za neposredno informisanje. Pored toga, sposobnost za geopozicioniranje nam omogućava da putem naših uređaja uvijek budemo u toku sa onim što se događa oko nas, ali i da nam reklamne agencije plasiraju svoje proizvode pomoću našeg kretanja i ponašanja.

 Mobilna revolucija takođe omogućava veću prisutnost IT tehnologije u obrazovanju, zdravstvu i bankarstvu i u zemljama u razvoju.

Da li ćete umjesto sljedećeg laptopa kupiti smart phone? Ova ideja i nije toliko bizarna, naime u narednim godinama mobilni telefoni će dobiti karakteristike koje će ih izravnati sa konvencionalnim desktop/laptop računarima, pa čak i više.

Da ćemo kao državljani BiH na ovu revoluciji ipak morati malo duže sačekati, potvrđuje i činjenica da smo u polju informacionih i komunikacionih tehnologija zaostali za zemljama koje su u tranziciji. Naime, BiH nedostaje infrastruktura i obučen kadar koji bi mogao da podrži ovu vrstu tehnologije.

Pored toga, prema istraživanjima Majkrosofta, iako broj korisnika računara i interneta u BiH raste, pitanje je da li korisnici imaju osnovna znanja o ovoj tehnologiji.

Prema činjenici da se informacione tehnologije razvijaju velikom brzinom, te da su infomaciono-komunikacione tehnologije postale kritičan resurs za države, vlade, vitalni dio nacionalne infrastrukture i ključni pokretač društveno-ekonomskog rasta i razvoja, IT sektor u BiH očekuje razvoj, te je obećavajući u oblasti zapošljavanja.

Živimo u svijetu pametnih telefona i pedova, a nove tehnologije nas konstantno preplavljaju. Iz tog razloga, prilikom zapošljavanja, većina poslodavaca traži poznavanje rada na računaru, a uskoro bi mogli zahtijevati i poznavanje rada na novim mobilnim uređajima.

Činjenica je da si danas autsajder ako nisi u koraku s novom tehnologijom, a to potvrđuju i “Worldometers” statistike. Samo danas je poslano 430,244,910,567 mejlova, prodato 4,977,035 mobilnih uređaja, napisano 3,856,259 blogova, objavljeno 280,932,561 tvitova i obavljeno 4,102,079,584 Google pretraživanja.

Autor: Maja Garača

Googleov programski jezik (otvorenog koda) Go dogurao je do verzije 1.1 koja kao najveću novost donosi bitno brže izvođenje programa. Pored toga su unaprijeđeni kompajler i linker, skupljanje memorijskog smeća, i dijelovi standardne biblioteke. Kako će se i postojeći programi u Gou izvršavati uočljivo brže kada se kompajliraju s novim Go 1.1 kompajlerom, a stara i nova verzija jezika su posve kompatibilne, savjetuje se svima koji ga koriste (dakle, obojici) da pređu na Go 1.1.

Detaljnije na službenom blogu.

Sadašnji i bivši radnici Googlea naveli su manje poznate Google proizvode i servise na sajtu Quora.

Kompanija ima brojne servise širom interneta koji korisnicima mogu da olakšaju život, a mnogi od njih su i dalje nepoznati velikom broju ljudi.

Google Mars je poput Google Eartha s tim da vam dozvoljava da istražujete prostranstva Marsa a ne Zemlje.

Google Scholar je pretraživač naučnih radova koji korisnicima dozvoljava pristup brojnim člancima, radovima i knjigama akademika, naučnih izdavača, univerziteta i profesionalnih udruženja.

Google Art Project dozvoljava korisnicima da prošetaju hodnicima virtualnih muzeja i umjetničkih galerija i vrlo je sličan Google Street Viewu.

Google Transliterate je servis koji olakšava kucanje na različitim jezicima.

Build with Chore predstavlja partnerstvo između Googlea Australia i Legoa. Ovaj projekat za cilj ima da pokaže kako Googleov Chrome brauzer može da prikazuje 3D slike. Korisnici takođe mogu da prave sopstvene 3D Lego strukture.

Google Think je sajt za oglašivače i slične profesionalce koji mogu da od Googlea direktno dobijaju uvid u podatke ali i inspiraciju.

Power Searching with Google za cilj ima da izoštri naše sposobnosti pretrage na internetu. Googleovi stručnjaci korisnicima nude trikove koji će im pomoći pri pretrazi kako bi pronašli tačno ono što su tražili.

Schemer je mreža koja pomaže prijateljima da bolje isplaniraju zajedničke aktivnosti. Ovaj servis najbolje radi u gusto naseljenim urbanim sredinama.

Google Sound Search je servis jako sličan Shazamu i pomaže korisnicima da otkriju koju pjesmu trenutno slušaju.

Google Moderator je otvoreni forum unutar kog je moguće diskutovati o brojnim temama, postavljati pitanja i razmjenjivati ideja. Moderatori pomažu svim učesnicima da dobiju poteban odgovor na bilo koju temu.

Encrypted.google je bezbjedniji način za pretragu na internetu. Encrypted koristi SSL protokol koji je identičan obezbjeđenju koje banke koriste za svoje onlajn servise.

„Riješili smo da se prebacimo sa Windowsa na Linux zbog toga što nam je trebao operativan sistem koji je stabilan i pouzdan – jedna koji bi nam omogućio da ga kontrolišemo unutar same stanice. Ukoliko je potrebno da ga apdejtujemo ili adaptiramo, mi to sada možemo“, izjavio je Kit Čuvala koji vodi opsLan mrežu za Nasu.

Linux se već koristi za upravljanje raznim sistemima unutar Međunarodne svemirske stanice, uključujući i prvog Robonauta koji je na stanicu poslat 2011. godine.

Donekle izmijenjene verzije Linuxa koriste se na velikim naučnim projektima uključujući i Veliki hadronski sudarač u Cernu.

Računari MSS ranije su bili inficirani virusom dok su radili na Windowsu 2008. godine kada je W32.Gammima.AG crv pronađen na stanici. Navodno je do računara stanice dospio preko računara jednog od astronauta iz Rusije.

Izvor: Telegraf

Međunarodna unija telekoma (ITU) predviđa da će broj pretplata za mobilne telefone početkom iduće godine premašiti broj od 7 milijardi.

Trenutno u Svijetu broj mobilnih pretplata je 6,8 milijardi, a broj ljudi 7,1 milijardi. Od toga više od polovine pretplata je u azijsko-pacifičkom regionu (njih 3,5 milijardi).

Zajednica Nezavisnih Država, savez zemalja koje su nekada činile SSSR, ima najveći broj mobilnih telefona, sa 1,7 pretplata po osobi, a Afrika najmanje sa 63 pretplata na 100 stanovnika.

Skraćenu verziju izvještaja možete pogledati na linku ICTFactsFigures2013.

Uzimajući u obzir napred navedene podatke te činjenicu da su mobilni operateri u BiH privatizovani u potpunosti ili su na dobrom putu da to urade, dovodi u pitanje čije interese  zastupaju BiH političari?

U SAD-u već neko vrijeme traju rasprave oko komercijalnog korišćenja bespilotnih letjelica te bi u budućnosti brojne letjelice mogle letjeti iznad američkih gradova i snimati sve što ljudi rade na ulicama, što bi moglo uveliko ugroziti privatnost ljudi. No, neki sigurnosni stručnjaci smatraju da puno veća opasnost za privatnost ljudi prijeti od tzv. ‘nosive tehnologije’, odnosno uređaja poput Googleovih naočala, pametnih satova pa čak i robe koja će u sebi imati integrirane kamere, mikrofone i slično.

Iako se Googleove naočale čine zanimljivim uređajem putem kojih bi mogli fotografisati, snimati videozapise, obavljati telefonske razgovore, slati poruke, pregledavati karte i koristiti ih za navigaciju, one će se moći koristiti i kao izrazito opasan alat za nadzor i špijuniranje ljudi.

S obzirom da bi ovakvi uređaji u budućnosti mogli postati prilično popularni te bi ih mogli koristiti milioni ljudi, svako ko ima ovakve naočale mogao bi snimati sve oko sebe, a da ljudi oko njih toga uopšte ne budu svjesni.

‘Upravo je ovo vizija budućnosti koja nas čeka’, smatraju na CNN-u te upozoravaju kako će se, s obzirom na ograničenu količinu prostora za pohranu podataka na Googleovim naočalama, svi ti videozapisi pohranjivati na nekim serverima u oblaku kojima bi neke kompanije mogle imati pristup, mogle bi ih analizirati i iskorištavati ih u komercijalne svrhe ili npr. u svrhu neke istrage, podatke o korisnicima može zatražiti i policija.

Takođe, nije nemoguća niti situacija u kojoj će neko hakovati naočale i na taj način pratiti sve što osobe rade, prisluškivati ih i putem naočala ‘gledati njihovim očima’ i sve snimati te bi s tim snimkama mogli ucjenjivati vlasnike naočala, ali i druge osobe koje su snimljene tim naočalama.

Na CNN-u posebno upozoravaju na razvoj tehnologije za prepoznavanje lica koja će se moći iskoristiti prilikom analize takvih videozapisa jer bi korporacije, sigurnosne agencije ili sami pojedinci na taj način mogli jednostavno prepoznati osobe koje se nalaze na snimkama snimljenim Googleovim naočalama – pogotovo ako snime neke ‘nezgodne/neugodne’ fotografije ili video te bi, zahvaljujući tehnologiji prepoznavanja lica mogli saznati ko se nalazi na tim snimkama koje bi se lako mogle proširiti po YouTubeu i društvenim mrežama.

Zbog ovih potencijalnih problema, jedan je kafić u San Franciscu već zabranio korišćenje Googleovih naočala jer ne žele da neko snima ljude bez znanja posjetioca tog kafića jer bi mogli svašta snimiti kada ljudi popiju koju čašicu previše ili bi, iz straha da bi ih neko mogao snimati, dio ljudi s vremenom izgubio spontanost, odnosno počeli bi paziti što rade i kako se ponašaju u javnosti.

Što vi mislite o ovakvim naočalama i kršenju privatnosti? Hoćemo li u budućnosti zaista strahovati da bi nas svaka osoba koja ima naočale ili sat mogla tajno fotografirati i snimati i te snimke dijeliti na društvenim mrežama ili video servisima?

Naime, iz SAD-a stižu vijesti da je Staples, veliki maloprodajni lanac kancelarijske opreme, počeo prodavati Cube 3D Printer firme Cubify 3D Systems po cijeni od 1.299 dolara. Printer doduše neće stići u trgovine prije šestog mjeseca, a čak i tada neće biti dostupan u svim trgovinama, no ovo je bez sumnje dobar pokazatelj da tehnologija 3D ispisa postaje sve masovnija.

Cube 3D Printer inače nije baš čudno tehnike u odnosu na ostale uređaje istog tipa, no s obzirom da je dizajniran da bude što jednostavniji za korišćenje, to je sasvim očekivano. Štampač će se isporučivati s 25 modela koje je moguće ispisati, a dodatne će korisnici morati kreirati sami ili pak nabaviti na neki drugi način. Cubify tu pokušava napraviti dodatni profit prodajom dodatnih 3D modela putem online trgovine, a posebno je zanimljivo što korisnici mogu putem iste trgovine prodavati svoje vlastite dizajne.

Cube 3D Printer za rad naravno treba materijal kojeg povlači iz spremnika. Jedan spremnik je isporučen s uređajem dok je dodatne potrebno kupiti po cijeni od 50 dolara. Format spremnika je naravno nametnut od strane proizvođača, slično kao kod standardnih štampača.

Izvor: bug.hr

Java je jedan od najpopularnijih programskih jezika. Ima veoma široku primjenu i odlično radi na svim operativnim sistemima, mobilnim uređajima i dr. Pruža mogućnost izrade konzolnih i desktop aplikacija, android aplikacija za mobilne uređaje, web aplikacija i dr.

Radionicu mogu pohađati isključivo srednjoškolci. Pijave možete slati na office(a)infoars.net. Prijava treba da sadrži:

1. Vaše ime i prezime
2. Školu koju pohađate (i smjer)
3. Razred
4. Telefon
5. Email

Preduslov za pohađanje radionice je poznavanje osnovnog rada na računaru (Korištenje Windowsa). Prijave za radionicu su otvorene do 24. januara. Radionica će biti održana u subotu 26. januara u 12 časova u Srednjoškolskom centru Gaudeamus, Banjaluka. Broj mjesta je ograničen na 18 učenika. Prijave će biti uzimane u obzir po vremenu dospijeća. Trenutno su slobodna još 3 mjesta.

Napomena: Pohađanje radionice je besplatno. Troškovi prevoza, smještaja i sl. nisu pokriveni.

Vjerovatno je to i glavni razlog zgob kojeg smo u našu ponudu kurseva uvrstili i kurs PHP/MySQL.

Kurs je podijeljen na tri nivoa. Prvi nivo je namijenjen početnicima i kreće se od osnova da bi nakon drugog i trećeg nivoa trebali biti u mogućnosti da samostalno kreirate manje web aplikacije.

Detaljne informacije o kursevima možete pronaći : ovdje

Postanite profesionalac i naučite objektivno orjetisano programiranje (OOP). Ovaj nivo programiranja je u neku ruku i logičan slijed proceduralnog programiranja (osnove).

OOP koncept uz pravilnu arhitekturu daje mnoge prednosti – skalabilnost, lakše izmjene programa i sl. OOP, generalno, pojednostavljuje programiranje aplikacije, a veći fokus se pridaje samoj logici programa.

U pravilno izrađenom objektno orijentiranom sistemu, programer ne bi trebao brinuti oko banalnih stvari, primjera radi gdje će se koji fajl inkludovati, kako će ovdje ili ondje provjeriti da li je korisnik logovan, kako će mu odrediti permisije, kako će ispisati rezultat i sl. Takve radnje kad su jednom definisane (isprogramirane) to je gotovo. Dalje se programiranje usmjerava prema programskoj logici, dakle pravim funkcijama aplikacije.

Prednosti OOP-a najbolje vide u MVC (Model-View-Controller) dizajnerskoj paradigmi. Ona se temelji se na objektno orjentisanom programiranju i na odvajanju modela (modula, dijelova koji komuniciraju sa bazom podataka i čije metode kao rezultat, pojednostavljeno, daju recordset iz baze podataka), kontrolera (koji se brine, opet pojednostavljeno, za komunikaciju između usera i modula) i viewa (koji servira prikaz sadržaja). To omogućava da se sa svakim dijelom bavite odvojeno i ne marite za korespondenciju, osim, naravno, u kontroleru.

Većina frameworka je pisana na taj način (Symfony, CodeIgniter i ostali za PHP, Django za Phyton, Ruby on Rails za Ruby…).

Kada krenete tako programirati i kada se naviknete na ovaj način razmišljanja, sigurno ga nećete promijeniti.

Međutim, proceduralno programiranje je možda jednostavnije kod nekih malih funkcionalnosti i manjih php aplikacija. Kod velikih projekata je nezamislivo da programirate koristite ovaj način.

Detaljan plan rada pogledajte na :

http://infoars.net/index.php/informaticka-akademija/programiranje/kurs-php-mysql/

Za sve informacije javite se na +387 66 99 66 88 ili na + 387 51 46 46 26.